Akovo – Bijelo Polje (naselje)

Bijelo Polje je gradsko naselje u istoimenoj općini u Sandžaku.

Geografija:

Grad je dobio ime po bijelim radama. Staro ime mu je Akovo, što na turskom znači varoš.

Bijelo Polje se nalazi u dolini koju presijeca planinska rijeka Lim. Nekada je to zaista bilo polje, s proljeća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamošnjem naselju odredio ime – Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi Akovo za varoš, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koja se zvala Nikolj–pazar.

Od svih gradova na sjeveru Crne Gore, Bijelo Polje ima najpovoljniji geografski položaj. Nalazi se na raskrsnici važnih puteva: na pruzi Beograd–Bar, na magistrali koja od Beograda vodi prema moru, dobre su veze Bijelog Polja i prema Pljevljima i Žabljaku, uz kanjon Tare, prema Beranama, Plavu i Rožajama i dalje Ibarskom magistralom prema Srbiji.

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Stari vijek

Arheološka istraživanja ubedljivo govore o postojanju naselja u ovom kraju još u dalekoj prošlosti. U selu Majstorovina kod Bijelog Polja, pronađena je kamena sjekira koja potiče iz “neolita”. Ostaci materijalne kulture pronađeni su i u selu Bijedići, a potiču iz “bronzanog doba”. I u selu Ostrelj pronađene su dvije sjekire tzv. jadranskog tipa. Na osnovu pronađenih predmeta u samom gradu možemo tvrditi da su na području današnjeg Bijelog Polja postojale naseobine starog doba.

Sve ovo dokazuje da je na ovom prostoru čovjek obitovao i dalekoj prošlosti  i da su to proizvodi ilirskih plemena čija je teritorija zahvatala i oblast Bijelog Polja.

Ostaci ilirsko–rimske kulture nađeni su  u Voljavcu. Takođe su pronađeni i tragovi kultnog mjesta u Zatonu, 15 km od Bijelog Polja i nadgrobni spomenici u Dubovu.

Sudeći po arheološkim nalazima na samom području grada, moguće je govoriti o postojanju jedne rimske naseobine na obali Lima, u neposrednoj blizini današnjeg centra Bijelog Polja. U naselju Pruška pronađen je bakarni rimski novčić cara Probusa iz druge polovine polovine 2. vijeka. Na lokalitetu latinskog groblja postojale su nadgrobne ploče iz vremena 2. do 3. vijeka n. e. Negdje pred Drugi svetski rat, otkriven je na ovom lokalitetu žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena, podignut rimskom božanstvu Herkulu. Ovaj žrtvenik se danas čuva u crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu. Vjerovatno je na području Bijelog Polja u doba Rimljana postojao grad (Municipijum) sa određenom samoupravom.

Srednji vijek

 

Osmanlije

U vremenu od 1865. do 1902. godine, Bijelo Polje je pripadalo Novopazarskom sandžaku, a potom je od 1902. do 1912. godine bilo u sastavu posebnog Sjeničkog sandžaka.

 

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 3.547
1953. 4.029
1961. 5.856
1971. 8.925
1981. 11.927
1991. 16.586 16.464
2003. 17.358 15.883

 

Etnički sastav prema popisu iz 2003.[4]
Bošnjaci
7.600 51,76 %
Srbi
6.225 40,19 %
Romi
43 0,27 %

*U Bošnjake su uračunita svi oni koji su se izjasnili kao Bošnjaci, Muslimani i Crnogorci muslimanske vjeroispovjesti.

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja:  BAZA

 

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

REKLAME
Test
Test

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *