Bistrica kod Bijelog Polja

 

Bistrica je naselje u općini Bijelo Polje u Sandžaku.

 

Geografija:

Selo Bistrica je udaljeno od Bijelog Polja 16km, smjesteno je na oko 585 mnv. Selo presijeca istoimena rijeka, koja svojim tokom daje atraktivnost selu. Stanovnistvo se bavi poljoprivredom I stocarstvom.

Koristeci potencijale rijeke, selo je dobilo elektricnu energiju mnogo prije samog grada, prije II sjetkog rata. U toku rata talijani uzimaju turbinu, pa centrala prestaje da radi. Iako su je vratili posle oslobodjenja, nikada nije stavljena ponovo u pogon, jer je u to vrijeme grad dobio elekticnu energiju, a samim tim i selo. Potencijali postoje i danas, pa se sprema izdradnja  mini hidrocentrale na rijeci Bistrici.

Htio bih da vam predstavim rijeku na kojoj mušičarim. Bistrica je desna pritoka Lima. Izvire na zapadnim padinama Giljeve. Protiče preko Pešterske visoravni, na kojoj pred Đalovića klisurom ponire i na donjem dijelu klisure ponovo izbija na površinu u vidu jakog vrela.

Odatle teče pretežno klisurom dolinom prema Limu, u koji se uliva sjeverno od Bijelog Polja. Ukupna dužina Bistrice je 26km. Sliv zahvata površinu od 380km2. Najvećim dijelom je pod pašnjacima, inače jako bogata ribom i kvalitetom vode koji je odličan za uzgoj pastrmke. Od sela Bistrica do ušća u Lim postoje dva ribnjaka koja se bave uzgojem kalifornijske pastrmke.

bistrica web4 bistrica web2

 

U jednom dijelu Bistrice napravljen je mušičarski revir. Vlasnik Revira je Ribolovačko društvo „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. Od riba ima pastrmke potočare i lipljena , a zimi mladica ulazi na mrijest u Bistricu iz Lima … Revir je dugačak oko 3 km … Rijeka je bogata vodenim insektima.

 

Nimfe web1

Bogata je insektima – nimfe

Van revira je dozvoljeno i varaličarenje. Kontrole su redovne!

Lipljan web2

Ovaj manji lipljan je pušten kao i ostali ulovljeni taj dan.

Tekst i foto: Dino Ljuca, Bijelo Polje

 

 

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

Historija:

Sela u dolini rijeke Bistrice pominju se još u turskom popisu iz 1571. godine. Njihov centar nekada je bilo naselje Kule gdje je Hajdar-paša Selim podigao četvorospratnu kulu iz koje je upravljao ovim krajem. Centar se polako pomjerao ka vodenicima, blizu kojih se otvorila i prva kafana (kahva). Tu prvu kafanu, odnijela je rijeka Bistrica 1896. godine, a u narodu je ostala izreka, “Mahnita je voda donijela, a mutna odnijela”.

 

Bistrica je poznata i po dugovječnom čardaku Hasanbegovića, srušenom 70-ih godina prošlog vijeka. Trospratni čardak jedini je uspio da preživi sve bune i ratove jer su u njemu složno živjele dvije porodice različite vjere. ‘’Dirnuo ga niko nije, čuvale ga vjere dvije’’.

 

Selo-Bistrica.jpg

Prva sijalica u čitavom bjelopoljskom kraju zasijala je upravo ovdje, u centru sela. Oto Jung, Njemac iz Banata, konstruisao je 1936. godine malu hidro-centralu čiji ostaci se i danas mogu vidjeti u selu. Ona je davala struju za školu, opštinsku zgradu, kafanu, nekoliko dućana i jednu vodenicu. I dok su u Bijelom Polju i dalje visili fenjeri, centar Bistrice gdje se nalazilo nekoliko dućana, bio je osvijetljen prvom električnom sijalicom. U Bistricu su stigli i prvi radio aparti, pa su mnogi Bjelopoljci dolazili ovdje na „večerinke“ da slušaju vijesti. Kasnije su u Bistrici podignute još dvije centrale koje su radile do elektrifikacije.

Kažu da se generator iz prve hidrocentrale danas nalazi u Priboju i da još uvijek radi.

Džamija u centru sela podignuta je 1970. godine. Sazidali su je mještani na temeljima stare džamije, koja je zapaljena tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine. Prema predanju, staru džamiju podigao je u prvoj polovini 19. vijeka bogati Avdulbeg Hasanbegović, koji je udario temelje i ozidao džamijski zid. Među posjedima porodice Hasanbegovića bile su i vodenice, valjaonice i jedan od najljepših čardaka u kraju. Sagarđen prije više od 250 godina, trospratni čardak Hasanbegovića bio je jedan od najdugovječnijih čardaka na ovim prostorima. Odolijevao je sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je srušen.

Od početka 20. vijeka u njemu su složno živjele dvije porodice različite vjere, Hasanbegovići i Đalovići. To dvojno vlasništvo sačuvalo je čardak tokom Drugog svjetskog rata. Bila je to jedina kuću u selu koja nije zapaljena u međuetničkim sukobima, kada čitave nijesu ostale ni pomoćne prostorije u kojima se čuvala stoka. Poznati pjesnik Junuz Međedović opjevao ga je u pjesmi “Čardak na brijegu”. “Sve izgore čardak živi zajednički dim se vije, prolaze ga ratne kivi čuvaju ga vjere dvije…”

I pored toga, kafane su nastavile da se otvaraju, pa su po njima i naselje nazvali Kahve, današnja Bistrica. Seljaci iz okolnih sela dolazili su ovdje da melju žito i valjaju sukno, a dok bi čekali da se žito umelje odmarali su se u kahvama. Ubrzo se podigao i prvi han gdje su mogli i da prenoće. Selo se brzo razvijalo, otvarani su dućani, krojačke radnje, brijačnice, aščinice, potkovačnice, konopare, kasapnice i pekare, a Bistrica je postala mjesni i administrativni centar.

 

Kameni most

Blizu ušća Bistrice u Lim, u mjestu Lozna Luka, na rijeci Bistrici još uvijek odolijeva vremenu kameni most, najstariji spomenik iz turskog doba na ovim prostorima. O mostovima na Limu malo se zna, a zapis o starim mostovima bio je najčešće uzgredan i ne mnogo važan pomena, jer su mostovi obično bili u sjenci monumentalne srednjovjekovne arhitekture. Prvi pomeni mosta na Limu datiraju iz 15. vijeka. Na mjestu koje se zove Vidojevina, u blizini današnjeg naselja Rakonje, pronađeni su ostaci mosta preko kojega se odvijao karavanski put ka Nikolj–pazaru. Na tom mostu postojala je carina, koju su držali Pripčinovići, po kojima je najvjerovatnije i obližnje naselje dobilo naziv Pripčići. U jednom zapisu iz 1570. godine govori se da je velika voda odnijela most na Limu. Most na Limu imao je i vojni značaj, jer se na kraju mosta nalazila kapija za ulaz u Bijelo Polje iz pravca Sjenice i Novog Pazara. Stražara na mostu postojala je sve do novembra 1896. godine, kada je posle velikih poplava Lim odnio i most i stražaru. O ovoj poplavi list Carigradski glasnik (broj 44 iz 1896. g.) donosi vijest da je most na Limu u Bijelom Polju 11. novembra 1896. godine odnijela velika voda. Uzrok ovakvoj poplavi bila je kiša koja je padala 11 dana, pa su poplave ugrozile čitavo Polimlje. Nivo vode Lima, na ušću u Drinu, preko 15 km je bio iznad normalnog vodostaja. Nikoljac je tada bio odsječen od grada 40 dana sve dok se Lim nije povukao u svoje korito. Odmah nakon rušenja mosta, građani Bijelog Polja počeli su podizanje novog mosta, na istom mjestu, ali sa tvrdim kamenim stubom u sredini korita i sa jakim kamenim pozidama na obali. Pored sredstava dobijenih od države, mnogi Bjelopoljci dali su novčane priloge. Tako je na primjer trgovac Hadži-Mile Vukojičić priložio sumu od 650 groša i preuzeo obavezu da izdržava jednog radnika dok se most ne završi. Zbog nedostatka sredstava nije se izgradio kameni most kako je bilo planirano već je obnovljen stari – drveni most sa lijepo ozidanom kamenom stopom u koritu. Po pričanju starijih Bjelopoljaca most je gradio neki Stevo Prijepoljac, koji je kasnije ostao da živi u Bijelom Polju.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Toponimi:

 

Ako imate informacija o imenima cesmi, brda, dolina, livadama, šuma, potoka itd. pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

 

Kultura i prevreda

Selo je idealno za odmor: pjesacenje, biciklizam, odmor pored rijeke ili foto safari. U selu je moguce organizovati smjestaj i ishranu kod domacina, tako da mozete boraviti vise dana.

Atrakcije u selu: Stari most, potice iz XVII vijeka, izgradjen u vrijeme vladavine Turaka. Danas je jedina veza sela Bistirce i grada.

 

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

 

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja:  BAZA

 

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

REKLAME
Test
Test

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *