I-Z17855 Istočna Evropa | Germani (Bastarni) > Proto-Slaveni

Uvod
I-Z17855 je grana najvjerovatnije daljeg germansko-bastarnskog porijekla čiji su se nosioci vjerovatno u prvim stoljećima p. n. e. utopili u proto-Slavene. Na Balkansko poluostrvo se širila sa slavenskim migracijama u ranom srednjem vijeku i danas je u većini nalazimo na području jugoistočne i istočne Evrope. Najviša frekvencija ove grane na području Balkana se nalazi u centralnim, istočnim i južnim dijelovima poluostrva tj. na području današnje Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Grčke. I-Z17855 je prema ISOGG-ovoj nomenklaturi per 2019.-2020. godine ekvivalentna sa I2a1a2b1a1a3.

Filogenetski niz ove haplogrupe izgleda ovako: I2a1a2b-L621>CTS10936>S19848>CTS4002>CTS10228>Y3120>Z17855

Shodno dostupnim bazama testiranih koji su pozitivni na Z17855 , ovo su modalni markeri:

hpDYS393DYS390DYS19DYS391DYS385DYS426DYS388DYS439DYS389iDYS392DYS389iiDYS458DYS459DYS455DYS454DYS447DYS437DYS448DYS449DYS464DYS460YGATAH4YCAIIDYS456DYS607DYS576DYS570CDYDYS442DYS438
svi dostupni Z178551324161114-151113131311311710-811112515203112-14-15-15101021-211512181934-341110


Porijeklo
I-Z17855 je porijeklom od I2a1>L621, što istovremeno znači da vodi porijeklo od jednih od najstarijih stanovnika Evrope.

I-CTS10228 i migracija ka istoku (1400.-100. godine p.n.e.)
Grana I-CTS10228 koja se razgranjuje u dvije osnovne podgrane; zapadnoevropsku Y81696 i istočnoevropsku I-Y3120, posjeduje dva sebi svojstvena diverziteta. Suprotni geografski diverziteti oba ogranka nizvodno od I-CTS10228 bi mogli da ukazuju na potencijalno formiranje grane I-CTS10228 na širem geografskom području između dva prostora koja posjeduju najveću raznovrsnost respektivnih ogranaka, što bi obuhvatalo područje današnje zapadne Poljske i Njemačke.

Te migracije su se mogle odvijati u okviru Unjetičke kulture (2300-1600 p.n.e.), u kojoj je i utvrđena haplogrupa I2a1 (Olalde et al. 2018). Grana I-CTS10228 bi tako vjerovatno bila rasprostranjena među ostalim bronzanodobnim i željeznodobnim kulturama koje su je naslijedile Unjetičku kulturu, najprije na području između današnje Njemačke i jugoistočne Poljske.

Rasprostranjenost Unjetičke kulture (2300-1600 p.n.e.) iz koje su preci pripadnika grane I-S17250 naselili istočnu Evropu i Zakarpatski region, sudeći po raznovrsnosti očinskih grana u centralnoj i zapadnoj Evropi. Izvor materiala: Quiles, C. indo-european.eu (Prehistory Atlas). Licenza: CC BY 3.0

Bastarnska teorija
S time u vezi, grana I-CTS10228 (a moguće i I-Y3120) bi se prije migracija na istok mogla potencijalno i razvijati u okviru željeznodobne proto-germanske Jastorfske kulture (500-0 p. n. e.). S obzirom na najvjerovatnije porijeklo grane I-CTS10228 na području između zapadne Poljske i zapadne Njemačke, njena ekspanzija na prostor sjeverno od Karpata bi se mogla dovesti u vezu i sa kasnijim migracijama, prije svega sa migracijama germanskih Bastarna koji su prostor sjeverno i istočno od Karpata naselili iz pravca bastarnske pradomovine između rijeka Odre i gornje Visle u zapadnoj Poljskoj u 3. stoljeću p. n. e. Migracija Bastarna na istok se dovodi u vezu sa širenjem Gubinsko-Jastorfske kulture u istočnu Evropu i kasnije absorbiranje njenih elemenata u proto-slavensku Zarubinec kulturu u kojoj su Bastarni postali jedni od sudjeonika u složenom procesu razvitka slavenske etnogeneze (Ljažin, 2010; Šukin, 1999). Bastarnski prodor na Balkan u 2. vijeku također dobro objašnjava i pojavu grane I-Y18331 među Grcima.

Proto-Slaveni
Očinska grana od I-Z17855 tj. Y3120 je u periodu nakon 3. stoljeća p. n. e. najvjerovatnije bila rasprostranjena u okviru Zarubinec kulture i istočne zone Pševorskog kulturološkog kompleksa; kulture koje se djelomično dovode u vezu sa proto-Slavenima (Herrmann & Zürcher ed. 1996; Mallory ed. 1997; Mesihović, 2015). U okviru tih kultura je najvjerovatnije došlo do razgranjivanja grane Y3120 u nizvodne podgrane. Autohtonoj koncepciji porijekla Slavena ide u prilog neprekidni kulturološki kontinuitet na području između rijeke Odre i Visle od bronzanog doba do ranog srednjeg vijeka. S time u vezi se i Lužička kultura (1300-500 p. n. e.), koja je predhodila Zarubinec-Pševorskom kulturom, često poistovjećuje sa proto-Slavenima (Mielnik-Sikorska et al. 2013; Piontek, 2020).

Rasprostranjenost arheoloških kultura poistovjećenim sa pre-proto-Slavenima, proto-Slavenima i Slavenima. Izvor: Wikimedia Commons per Mallory J. P. & Adams, D. Q. (1997).

Raskol balto-slavenskog jezičkog kontinuuma u proto-baltički i proto-slavenski se najvjerovatnije desio u periodu između 1500. i 500. godine p. n. e (Bouckaert et al. 2012; Kushniarevich et al 2015) što vremenski korespondira sa razvitkom Lužičke kulture. Preci Slavena su s time u vezi vjerovatno naseljavali područje između Odre i Visle od vremena bronzanog doba (Juras et al. 2014). Nizvodne grane od I-Y3120, uključujući i I-Z17855, su najvjerovatnije doživile svoju prvobitnu ekspanziju u okviru istočnoevropskih kultura poput Milogradske (do 1. stoljeća n. e.), Černjahivske (100-400 n. e.), Penkovske (400-600 n. e.) i Praško-Korčakovske kulture (400-600 n. e.) (Verenich, 2015).

Kulture u kojima je moguće
da su boravili preci I-Z17855
Unjetička kultura 2300-1600 p.n.e.
Kultura grobnih humki (Tumulus kultura) 1600-1200 p. n. e.
Trzciniec-Komarivska kultura 1600-1200 p. n. e.
Lužička kultura 1300-500 p. n. e.
Pomeranijska kultura 700-200 p. n. e.
Jastorfska kultura 500-0 p. n. e.
Zarubinec kultura 300 p. n .e. do 100 n. e.
Pševorski kulturološki kompleks 300 p. n. e. do 500 n. e.

Nastanak (1. stoljeće p. n. e.)
I-Z17855 je jedna od 5 osnovnih ogranaka od matične grane I-Y3120. Visoki diverzitet starijih ogranaka nizvodno od I-Y3120 ukazuje na provobitnu geografsku ekspanziju nosilaca ove grane s područja današnje jugoistočne Poljske (Fóthi et al. 2019).

Grana I-Z17855 je prema proračunu YFull projekta formirana prije između 1850 i 2400 godina, dok se TMRCA (najbliži drevni zajednički predak) svih pripadnika ove grane procjenjuje da je živio prije između 1400 i 1900 godina. Ova grana je danas svojim najvećim dijelom rasprostranjena na području centralnog i istočnog Balkana dok njena najviša varijacija gravitira na području sjeverozapadno od Crnog mora. Najveća rasprostranjenost ove grane na Balkanskom poluostrvu se primjećuje na području istočnog, centralnog i južnog Balkana tj. u današnjoj Rumuniji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Grčkoj i jugoistočnoj Albaniji. Ova grana se van Balkanskog poluostrva pojavljuje i na području Moldavije, Ukrajine, zapadne Rusije, Mađarske, Slovačke, Poljske, Malte i Italije. Granu I-Z17855 karakteriše modalna vrijednost DYS448=20, čiji se širi maksimum raznovrsnosti jednonukleotidnih polimorfizama (SNP), kao i kod ostalih ogranaka I2a1a2b haplogrupe na Balkanu, nalazi na području Ukrajine (Battaglia et al. 2009; Zupan et al. 2013), najprije na širem području između sjevernih i istočnih obronaka Karpata na jugu, rijeke Visle na zapadu i Dnjepra na istoku (Utevska, 2017).

Područje na kojem se nalazi najviša frekvencija DYS448=20 klastera, kojem pripada i grana I-Z17855 (lijevo) i najviša varijacija (desno). Prema doktorskoj dizertaciji O. M. Utevske. Izvor: Wikimedia Commons. Autor: Miki Filigranski. Licenza: CC BY-SA 4.0

Podgrane
Grana I-Z17855 se razgranjuje u četiri osnovna ogranka; I-Z17855*, I-BY116090, I-Y48807 i I-Z17855a, od kojih su svi formirani prije oko 1650 godina tj. u 4. stoljeću n. e. (per YFull):

  • I-BY116090: Ova grana je prisutna na području Srbije i Turske. Najbliži drevni zajednički predak (TMRCA) svih pripadnika ove podgrane je živio prije oko 1450 godina.
  • I-Y48807Prisutna u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Najbliži drevni zajednički predak (TMRCA) svih pripadnika ove podgrane je živio prije oko 225 godina.
  • I-Z17855a: Čini najdominantniji ogranak od I-Z17855a. Prisutna je na području Bugarske, Poljske, Srbije, Turske, Moldavije, Crne Gore, Rumunije i Ukrajine. Najbliži drevni zajednički predak (TMRCA) svih pripadnika ove podgrane je živio prije oko 1600 godina tj. u periodu oko 5. stoljeća n. e.
  • I-Z17855*: Na ovu granu je pozitivno nekoliko rodova porijeklom iz Bugarske, Ukrajine i Belgorodske oblasti u zapadnoj Rusiji.
Filogenetsko stablo grane I- Z17855 i regionalna/etnička rasprostranjenost njenih podgrana. Stablo bazirano na testiranim uzorcima javnih baza na I2a Y-Haplogroup projektu na Family Tree DNA, YFull projekta i baze Bošnjačkog DNK projekta.
Teoretski migracioni pravci I-Z17855 i njenih podgrana prema kompjuterskoj projekciji PhyloGeographer čiji algoritam na osnovu uzoraka i filogenetskih stabala na YFull projektu diktira migracioni kolosijek određenih jednonukleotidnih polimorfizama tj. SNP-ova.

Naseljavanje Balkanskog poluostrva (5.-7. stoljeće n. e.)

Vandalsko-gotske migracije
Pojava grane I-Z17855 na području Malte i Italije bi, ukoliko nije riječ o nekim kasnijim srednjovjekovnim seobama sa Balkana, dakako moglo dovesti u vezi i sa prodorom Vandala na područje sjeverne Afrike i šireg područja južnog Mediterana u 5. stoljeću n. e. ili zapadnih i kasnije istočnih Gota na Apeninsko poluostrvo u 5. i 6. stoljeću n. e.

Slavenske migracije
Grana I-Z17855 je poput ostalih ogranaka DYS448=20 klastera povezana sa ranosrednjovjekovnom slavenskom ekspanzijom (Rozhanskii, 2018; Utevska, 2017; Verenich, 2015). Visoka varijacija grane I-Z17855 na području sjeverozapadno od Crnog mora sugerira da se njena prvobitna ekspanzija prema Balkanskom poluostrvu odvijala sa područja istočnih i sjeveroistočnih obronaka Karpata u periodu kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Visoki diverzitet klastera DYS448=20 na području između Visle i Dnjepra se podudara sa poređenjima interpopulacionih Y-STR haplotipova koji indiciraju da se prvobitna ekspanzija odvijala sa područja današnje zapadne Ukrajine (Rębała et al. 2007). Sudeći po široj geografskoj rasprostranjenosti ove grane, kako na području sjeveroistočno od Karpata tako i na istočnom Balkanu, moglo bi se doći do zaključka da se grana I-Z17855 širila preko zapadne Ukrajine duž istočnih obronaka Karpata, zatim preko Dunava i Rodopa do Egejskog mora u jednom pravcu i preko Karpata i panonskog bazena u drugom.

Ekspanzija većeg dijela I-Y3120 ogranaka u jugoistočnu Evropu, a samim tim i grane I-Z17855, se najvjerovatnije odvijala upravo unutar proto-slavenske praško-korčakovske kulture (Verenich, 2015) koja se poistovjećuje sa ranosrednjovjekovnim Sklavinima (Grčki: Σκλαβηνοί), spomenutim od strane Prokopija od Cezareje, Jordana i u Strategikonu Pseudo-Mauricija (Curta, 2001; James, 2009). Očinska grana I-Y3120 također posjeduje kako najvišu varijaciju na području istočne Evrope, tako i najvišu frekvenciju među modernim slavenskim narodima (Margaryan et al. 2019). Na uzvodnu granu odnosno granu I-Y3120 je i prediktovan jedan drevni DNK uzorak ranoslavenske provenijencije na ranosrednjovjekovnom arheološkom lokalitetu Niemcza u današnjoj jugozapadnoj Poljskoj (Zenczak et al. 2017). Prema arheogenetičkoj studiji Fóthi et al. (2020), distribucija ancestralnih ogranaka od grane I-Z17855 među suvremenim populacijama ukazuje na brzo i ekspanzivno širenje sa prostora današnje jugoistočne Poljske, i dovodi se uglavnom u vezu sa Slavenima, dok se “najveća demografska eksplozija dogodila na Balkanu” (Fóthi et al. 2020).

Migracioni put grane I-Z17855 sa područija donjeg Podunavlja u 6. i početkom 7. vijeka. Visoke frekvencije označene crvenom bojom

Plemena Sklavini i Anti
Početkom 6. stoljeća n. e. se na granicama Istočnog rimskog carstva pojavljuju dvije slavenske skupine, Sklavini i Anti, kako ih opisuje bizantski historičar i književnik Prokopije. Sklavini praško-korčakovske arheološke kulture, sastavljeni od manjih plemenskih zajednica sa predfeudalnim rodovsko-plemenskim društvenim uređenjem, nastanuju široki prostor današnjeg Balkana u 6. i ranom 7. stoljeću, dok su srodni Anti naselili istočne dijelove Balkanskog poluostrva, naročito širi prostor donjeg Podunavlja i zapadne obale Crnog mora. Anti su, penetrirajući dolinom rijeke Dnjestra na jugoistočne obronke Karpata tj. na područje današnje Moldavije, Rumunije i Bugarske donjeli sa sobom elemente proto-slavenske Penkovske kulture (Sedov, 1995).

I-Z17855 u starim kostima
Ova haplogrupa još uvijek nije pronađena u arheogenetičkim istraživanjima starih kostiju.

I-Z17855 među Bošnjacima današnjice
I-Z17855 je druga po brojnosti grana od I2a1a2b među Bošnjacima. Haplogrupa I2a1a2b je među bosanskohercegovačkim Bošnjacima zastupljena sa 43.53% (Marjanović et al. 2005). Grana I-Z17855 iako ne seže visoku frekvenciju među Bošnjacima, je observirana u nekoliko uzoraka porijeklom iz Sandžaka i Hercegovini. U pojedinačnim slučajevima se javlja i na području Podrinja, Bosanske krajine, sjeveroistočne Bosne i u centralnoj Bosni. Na štokavskom govornom području je s tim u vezi ova grana uglavnom koncentrisana u perifernim oblastima tj. na području Crne Gore, Sandžaka i Kosova, kako među Bošnjacima tako i među susjednim Srbima i Crnogorcima. I-Z17855 se između ostalom poistovjećuju sa rodovima porijeklom iz današnje Crne Gore, naročito od plemena poput Lješnjana, Ceklinjana, Vojinića, Kovačana i Šekularaca.

Heraldički grb srednjovjekovnih humskih plemića Mirilovića. Rekreirana verzija sa Fojničkog grbovnika. Izvor: Wikimedia Commons. Autor: WikiNameBaks. Licenza: CC BY-SA 4.0

Na području Hercegovine je prvenstveno zastupljena među porodicama koji potiču od humske plemićke obitelji Mirilovića koji se prvi put spominju 1430. godine kao podanici bosanskog vojvode rusaga Sandalja Hranića Kosače, i čija se heraldika nalazi u heraldičkoj zbirci Fojničkog grbovnika, datiran iz perioda između 1675. i 1688. godine. Porodicama koje vode porijeklo od Mirilovića je utvrđena grana I-Z17855>PH3414. Grana I-Z17855 se pojavljuje i među Bošnjacima u Hercegovini. Da bi ustanovili neku genetsku vezu sa srpskim porodicama koje vode porijeklo od Mirilovića, a samim tim i sa samom plemićkom srednjovjekovnom obitelji, trebalo bi izvršiti dodatno testiranje.


Autori: Usame Zukorlić & koordinacioni tim Bošnjačkog DNK projekta

Reference

2 Comments

  1. Haso Kuč kaže:

    Jako dobar tekst, svaka čast

  2. Vlado kaže:

    Pozdrav i cestitam vam na vrednom radu vezanom za genetiku nasih prostora.
    Imam dva pitanja za vas – prvo je vezano za tekst i voleo bih da mi pojasnite jedan detalj iz teksta koji mi nije jasan

    Na diagramu koji prikazuje simulaciju mogucih kretanja (PhyloGeographer applikacija) strelice idu od balkana (ili Bugarske ljubicasta boja ) prema Ukrajini dok se u zakljucku na osnovu migracije slovena kratanje idu od Ukrajine ka Balkanu. Kako ovo objasnjavate?
    Drugo pitanje je vezano za saradju na prostorima Balkana? Zanima me da li delimo podatke prikupljene istrazivanjem – odnosno da li ima neke saradnje sa Srpskim , Hrvatskim ili CG slicnim projektima? (sa obzirom da delimo istu ili jako slicnu genetiku).

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *


Maksimalna veličina datoteke: 2 MB.
Možete učitati: fotografiju, audio, video, dokument.
Veze na YouTube, Facebook, Twitter u tekst komentara automatski će biti ugrađeni.

 
REKLAME
Test
Test
Translate »