Derventa (grad)

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Stanari i Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Geografija:

Općina Derventa nalazi se na sjeveru BIH. Derventa leži na obalama rijeke Ukrine, a sam grad je smješten na desnoj obali Ukrine. Derventa se nalazi na 44°55’s.g.š. i 17°54’i.g.d. područje ove općine prostire se između niskih planina: Matojice na sjeverozapadu, Vučjaka na sjeveroistoku i Krnjina na jugozapadu, a na sjeveru je rijeka Sava koja predstavlja 10 km dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Derventa graniči sa općinama Bos.Brod, Modriča, Doboj, Stanari, Prnjavor i Srbac. U saobraćajno-geografskom pogledu općina Derventa ima jako povoljan položaj. Smještena je na raskrsnici putnih pravaca za Bos. Brod, Bos. Šamac, Doboj i B.Luku. U regionalno-geografskom pogledu teritorij općine Derventa pripada makroregiji Peripanonske Bosne, mezoregiji Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska. U geotektonskom pogledu prostor ove općine pripada unutrašnjoj srednjobosanskoj flišnoj zoni. u većem dijelu teritorija je aluvijalna ravan koju je izgradila rijeka Sava i njene pritoke u ovom dijelu djelovanjem bočne erozije. Što se tiče geološke građe na ovom prostoru najviše dominiraju neogene i kvartarne naslage. Prostor aluvijalne ravni izgrađen je od najmlađih sedimenata: šljunka, pijeska, glina. ovakav geološki sastav imaju brežuljkasta uzvišenja Vučjaka, za razliku od obronaka Matojice gdje više dolaze do izražaja starije eruptivne stijene graniti. U pogledu reljefa ovaj prostor pripada južnom obodu Panonske nizije. To je pretežno brežuljkasto nizijski kraj, kojeg karakterišu niski brežuljci različitog pravca pružanja od 200-250 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu prostor općine Derventa ima Cfb-umjerenokontinentalnu klimu sa toplim ljetom. Prosječna godišja temperatura zraka kreće se oko 11 °C. Srednja januarska temperatura je oko -1 °C, a srednja julska iznosi 22 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se oko 1000 mm. Od vegetacijskog pokrova prisutne su vlažne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, te umjereno vlažne šume vrba i topola.

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Derventa je nastala u XVI vijeku. Pouzdano se zna da je postojala prije austrijskog napada na Bosnu 1716. godine. Prema podacima iz XIX vijeka Derventa je imala tvrđavu sa kvadratnom osnovom i dva bedema. Pred spoljnim bedemom postojao je rov širine devet metara. Imala je 8 kula. U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta. U unutrašnjosti tvrđave bila je kuća za komandanta tvrđave — dizdara i jedan bunar. Sa Dobor-kulom zatvarala je, u to vrijeme, strategijski pravac preko Doboja ka Sarajevu. U septembru 1688. godine 3.000 austro-ugarskih konjanika na čelu sa Ludvigom Badenskim prodrlo je preko r. Save i u borbi oko Dervente porazili snage bosanskog paše. Dvadeset i osam godina kasnije komandant Broda, pukovnik Petraš, provalio je preko Save sa slavonskim Krajišnicima, upao u Derventu i porušio je. Turci su je opravili, ali ju je austrougarska vojska posljednji put porušila 1890. godine.

Iz osmanlijskih izvora saznajemo da se na mjestu današnjeg grada nalazilo selo Gornja Ukrina, koje je 1600. godine imalo dvije stotine petnaest kuća. Krajem 19. vijeka bio je to već grad sa 3.200 domaćinstava. Prva osnovna škola počela je da radi 1864. a gradska bolnica dvadesetak godina kasnije. Do kraja 19. vijeka već su razvijeni i prvi industrijski pogoni. Izgrađen je parni mlin, tkačnica, štamparija, vodovod, a kroz Derventu je prošla i pruga uskog kolosjeka koja je povezivala Bosanski Brod i Sarajevo. Početkom 20. vijeka Derventa je već postala i bogato trgovačko mjesto, a njena okolina važila je kao jedan od najplodnijih krajeva tadašnje Bosne. Pred Prvi svjetski rat u Derventi su otvorene gimnazija, učiteljska i poljoprivredna škola. Nakon Drugog svjetskog ratau kome je život izgubilo oko 1000 ljudi sa ovog područja i znatnih razaranja, Derventa 1980-ih godina dostiže vrhunac u svom razvoju i svrstava se u gornji dio ljestvice srednje razvijenih općina Bosne i Hercegovine. Pred posljednji rat od 57.000 stanovnika općine u industriji tekstila, kože i obuće, crne metalurgije i metaloprerade, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstvu, grafičkoj industriji i drugim pratećim djelatnostima bilo je trinaest i po hiljada zaposlenih. Derventa je imala 17.000 stanovnika, a sa svim centrima mjesnih zajednica bila je povezana kategorisanim putevima. Do važnijih centara u širem okruženju i centara susjednih općina vodili su magistralni putevi. To je sa njenim geografskim položajem činilo posebnu pogodnost za protok roba, ljudi i brzu komunikaciju sa većim regionalnim centrima bivše Jugoslavije.

Okolna sela oko Dervente potresala je 1834. godine pop Jovičina buna kmetova protiv turskih zuluma u kojoj su se seljaci Hrvati i Srbi, zajednički »rame uz rame«, pomagani i od Muslimana borili i ginuli za svoja prava. Učestvovali su i u bosansko hercegovačkoj buni 1875-1878. godine koja je bila zahvatila i derventski kraj. Napredan radnički pokret oglašava se u Derventi dosta rano, osnivanjem podružnice drvodelja, a zatim i osnivanjem Mjesne socijaldemokratske partije 1908. godine; prvim lokalnim radničkim štrajkom i pobunom seljaka protiv davanja trećine begovima godine 1910,207 kao i šestomjesečnim štrajkom u tvornici »Ukrina« 1936. godine i sl. Od 1940. godine u Derventi postoji organizacija KPJ i Skoja. Poslije okupacije Jugoslavije i tokom cijelog NOR-a ove organizacije su bile vrlo aktivne i njihovom zaslugom Derventa i okolna sela, posebno ona zapadno od nje, bila su od prvih dana ustanka uključena u NOB i dala su dosta boraca.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Stanovništvo općine Derventa
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Srbi 22.349 (81,55%) 21.938 (40,60%) 22.840 (40,06%) 23.124 (41,18%)
Hrvati 2.573 (9,39%) 22.952 (38,86%) 23.629 (41,44%) 25.228 (44,93%)
Bošnjaci 1.895 (6,92%) 7.086 (12,54%) 6.034 (10,58%) 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni 3.348 (5,92%) 3.752 (6,58%) 575 (1,02%)
ostali i nepoznato 587 (2,14%) 1.165 (2,06%) 755 (1,32%) 666 (1,18%)
ukupno 27.404 56.489 57.010 56.141

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

U posljednjem ratu koji se odvijao na većem dijelu područja općine bilo je mnogo žrtava, a razorena su i uništena ogromna materijalna dobra. U direktnim borbenim dejstvima oštećen je ili uništen veći dio stambenih zgrada, industrijska oprema, posebno prerađivački kapaciteti Tekstilne industrije “Ukrina”, kao i materijalna dobra poljoprivrede. Prema nepotpunim podacima materijalna ratna šteta procenjuje se na preko pet stotina miliona dolara. Po prestanku ratnih dejstava sa skromnim vlastitim materijalnim mogućnostima pristupilo se sanaciji objekata koji su bili neophodni za uspostavljanje najvažnijih životnih funkcija. Uz pomoć donatora saniran je dio vodovoda, elektro i PTT sistema, školskih objekata, obdanište i dom zdravlja, kao i veći dio lokalnih puteva i saobraćajnica magistralnog značaja. Pokrenut je i dio privrednih kapaciteta. Predratni privredni kapaciteti Dervente i proizvodnja čijih je šezdeset procenata bilo namjenjeno stranom tržištu, te značajna poljoprivredna proizvodnja, uz dobre saobraćajne veze i kadrovski potencijal predstavljaju osnovu privredne obnove i daljeg razvoja ove općine.

Kada je riječ o ulaganju u privredu Dervente posebnu pažnju svakako privlači “Ukrina” sa devedeset godina dugom tradicijom u proizvodnji tkanina i pletenina sa ubačenom potkom. Ta proizvodnja dostigla je 1991. godine 10 miliona metara kvadratnih tkanine, a proizvođeni su i zaštitna oprema, kuhinjska galanterija i posteljina. U fabrici je radilo hiljadu 800 radnika. No, “Ukrina” je najviše i pogođena ratnim razaranjima. Tkačnica je potpuno uništena, a predionica, dorada i konfekcija djelimično oštećene. U fabrici trenutno četrdeset zaposlenih proizvodi zaštitnu odjeću i posteljinu. Fabrika šavnih cijevi “UNIS” imala je godišnju proizvodnju od 40 hiljada tona cijevi, cijevnih elemenata i proizvoda finalne prerade. Trenutno se proizvodni kapaciteti ove fabrike koriste sa 25 procenata. To jasno ukazuje koje su mogućnosti ulaganja u tu fabriku, posebno u finalnu preradu, pogotovo što tržište za proizvode “UNIS”-a postoji, a sačuvan je i kadrovski potencijal. U Fabrici obuće “DEMOS” proizvođeno je prije rata 15 hiljade pari obuće dnevno, od čega 90 procenata za izvoz. Fabrika danas radi sa 23 procenta kapaciteta, a veći dio proizvodnje namjenjen je stranim partnerima. Imajući u vidu infrastrukturnu opremljenost objekata i kadrovski potencijal dodatna ulaganja omogućila bi znatno proširenje proizvodnje. Potrebe za dodatnim kapitalom postoje i u ostalim preduzećima u Derventi. Značajne su mogućnosti povećanja proizvodnje i širenja proizvodnih programa u Fabrici autodijelova “Mehanika”, zatim Građevinskom preduzeću “Rad”, štampariji “Iskra”, Preduzeću za proizvodnju, montažu i projektovanje metelnih konstrukcija i opreme “Tehnorad” i nizu drugih privatnih preduzeća kojih je sve više u Derventi. Ona su komplementarna većim industrijskim kapacitetima i dopunjuju proizvodne programe. Razvoju tih preduzeća doprinose i stimulativne olakšice u planskoj gradnji, kako stambenog, tako i poslovnog prostora.

Oblast poljoprivrede u društvenom i individualnom sektoru također predstavlja bitnu osnovu ekonomskog razvoja općine. Dodatnim ulaganjem u ratarsku proizvodnju, proizvodnju stočne hrane, doradu sjemena, tovne kapacitete, otkup i preradu mlijeka, klaničke kapacitete i preradu mesa, može se značajno povećati obim proizvodnje, jer sirovine postoje, a plasman proizvoda je obezbjeđen. Na području općine postoji blizu tri stotine mini farmi za pet stotina muznih krava, tov deset hiljada junadi i četiri stotine hiljada pilića. Ako se tome dodaju i prije rata izgrađeni kapaciteti fabrike stočne hrane koja je proizvodila 57 tona hrane u jednoj smjeni sa skladišnim prostorom za hiljadu tona, zatim fabrika sjemena za deset tona krmnog bilja, dvadeset hiljada kartica povrća i osam tona sjemena na liniji dorade u jednoj smjeni, te podatak da je fabrika raspolagala sa stotinu pedeset hektara uredjenog zemljišta i kapacitetom za tov šest stotina junadi u turnusu, jasno je da su raspoloživi kapaciteti u poljoprivredi izuzetno veliki, ali neiskorišteni. Geografski položaj i prirodne karateristike područja općine Derventa pružaju značajne mogućnosti za razvoj lovnog i seoskog turizma. Cijela teritorija bogata je divljači niskog lova a obronci Motajice poznati su po srnećoj divljači. I čista i nezagadjena rijeka Ukrina koja protiče kroz Derventu bogata je ribom, a u ljetnim mjesecima popularno izletište Dervenčana.

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Derventa se nalaze sljedeći spomenici:
  • “Dolnjačka džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline,
  • “Gradska džamija u Derventi, mjesto i ostaci graditeljske cjeline,
  • “Muzejska zbirka, vlasništvo franjevačkog samostana u Plehanu” (pokretno dobro),
  • “Rimokatoličko groblje Rabić” (grobljanska cjelina),
  • “Višeslojno prahistorijsko naselje na Visu” (arheološki lokalitet).

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

 

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

 

Ako posjedujete još informacija, molimo vas da nam napišete u komentaru. Ako posjedujete vrijedne fotografije, pošaljite nam na mail: bosnjackidnk@gmail.com

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

REKLAME
Test
Test