Donji Vakuf (naselje)

Donji Vakuf je naselje i sjedište istoimene općine u Skopaljskoj dolini, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Geografija:

Donji Vakuf se nalazi u Srednjobosanskom kantonu, broji 8.000 stanovnika (procjena iz 2000. godine), leži na rijeci Vrbas.

Prije rata (1992-1995) Donji Vakuf je bio razvijen moderni gradić u kojem je živjelo oko 7.000 stanovnika, dok je općina brojala preko 20.000 stanovnika.

Donji Vakuf je važno bosanskohercegovačko raskrižje, kroz grad idu dvije najvažnije magistrale (Zenica – Donji Vakuf i Banja Luka – Jablanica).

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Postanak grada

Džamija u centru grada
U srednjem vijeku područje današnjeg Donjeg Vakufa je pripadalo župi Uskoplje. Pouzdano se ne zna godina kada su udareni temelji današnjem naselju. Još 1530. godine Benedik Kuprešić svojim putopisom upućuje na zaključak da se ovo naselje zvalo Donji Novi. Prema kazivanju historičara Nasufa Fazlagića grad je osnovao Ibrahim-beg Malkočević (drugi od sedam sinova Malkoč-bega, bosanskog, hercegovačkog i kliškog sandžakbega). Prema ovim izvorima Ibrahim-beg je 1574. godine podigao džamiju (Čaršijska-bas džamija) koju u svom putopisu spominje i Evlija Čelebija. U to doba Donji Vakuf se zvao Novosel. Iz sultanovog fermana koji nosi datum 20. muharem 990. po hidžri (19. novembar 1590. godine) saznajemo da je stanovništvo Novosela, zbog geopolitičkog i komunikacionog značaja koji mu je pridavala porta, bilo oslobođeno poreza. Od tog datuma Novosel (Donji Vakuf) nosi status kasabe. Osmanlije su Donji Vakuf zvali Fakvi-ziv, a kasnije Donji Vakuf. Tada je grad imao 161 kuću sa 33 medereda (neoženjena mladića). Naseljavali su ga zanatlije, trgovci, a bilo je i carskih službenika. Da je tadašnje Donje Skoplje predstavljalo značajan strateški punkt svjedoči i podatak da je u gradu službovalo 14 vojnih lica (10 spahija, dvojica ćehaja, jedan subaša i jedan vojvoda). Za osmanlijske vladavine u Donjem Vakufu na lijevoj obali Vrbasa nije izgrađena ni jedna kuća, a i naselje na desnoj nije se razvijalo. Nova austrougarska vlast je zatekla staru kasabu sa oko 2.000 stanovnika.

Austrougarsko doba

U vrijeme vladavine Austro-Ugarske započinje gradnja cestovnih i željezničkih komunikacija, jer je okolina Donjeg Vakufa koja je bogata šumom brzo privukla bečke industrijalce. Izgrađena je uskotračna pruga Donji Vakuf – Jajce, te Donji Vakuf – Bugojno, kao i putni pravci dolinom rijeke Vrbas. Početkom ovog vijeka (1901.) podignuta je prva pilana na vodeni pogon na rijeci Semešnici, vlasništvo Huge Feldbauera. Tada je premoštena rijeka Vrbas (Filbarova ćuprija). U svojim putopisima profesor Strodl Stjepan iz Sarajeva spominje da je 1901. u Donjem Vakufu bilo 2.329 stanovnika dok je Bugojno imalo 1.771 stanovnika. On je zabilježio i postojanje sreske ispostave, žandarmerijske stanice, devet džamija, četiri mekteba, narodne osnovne škole, pravoslavne crkve, pravoslavne osnovne škole, željezničke stanice. Počeo je rad i gipsare (vlašnistvo firme Latner), te pogon tkaonice ćilima. U gradu je živio određeni broj željezničara, zanatlija, trgovaca i ugostitelja. Ostalo stanovništvo bavilo se poljoprivredom, dućane su držali imućniji ljudi.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Donji Vakuf imala je 24.544 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Donji Vakuf

Sastav stanovništva – općina Donji Vakuf
2013. 1991. 1981. 1971.
Osoba 13 985 (100,0%) 24 544 (100,0%) 22 606 (100,0%) 20 393 (100,0%)
Bošnjaci 13 376 (95,65%) 13 509 (55,04%) 11 600 (51,31%) 10 528 (51,63%)
Ostali 444 (3,175%) 227 (0,925%) 177 (0,783%) 49 (0,240%)
Srbi 107 (0,765%) 9 533 (38,84%) 8 574 (37,93%) 8 767 (42,99%)
Hrvati 58 (0,415%) 682 (2,779%) 635 (2,809%) 924 (4,531%)
Jugoslaveni 593 (2,416%) 1 592 (7,042%) 90 (0,441%)
Crnogorci 18 (0,080%) 12 (0,059%)
Slovenci 5 (0,022%) 3 (0,015%)
Makedonci 2 (0,009%)
Albanci 2 (0,009%) 19 (0,093%)
Mađari 1 (0,004%) 1 (0,005%)

 

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Donji Vakuf

Sastav stanovništva – naselje Donji Vakuf
2013. 1991. 1981. 1971.
Osoba 7 139 (100,0%) 8 771 (100,0%) 7 224 (100,0%) 5 012 (100,0%)
Bošnjaci 5 327 (60,73%) 4 207 (58,24%) 3 723 (74,28%)
Srbi 2 616 (29,83%) 1 854 (25,66%) 882 (17,60%)
Jugoslaveni 523 (5,963%) 900 (12,46%) 84 (1,676%)
Hrvati 191 (2,178%) 184 (2,547%) 278 (5,547%)
Ostali 114 (1,300%) 58 (0,803%) 20 (0,399%)
Crnogorci 12 (0,166%) 5 (0,100%)
Slovenci 5 (0,069%) 3 (0,060%)
Albanci 2 (0,028%) 17 (0,339%)
Makedonci 1 (0,014%)
Mađari 1 (0,014%)

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Donji Vakuf se nalaze sljedeći spomenici:

  • ″Handanija džamija (Handan-begova, Hajdar Ćehajina ili Čaršijska džamija) u Pruscu″ (graditeljska cjelina),
  • ″Kasnoantička bazilika u Oborcima″ (arheološko područje),
  • ″Kasnoantička grobnica i ostaci sakralnog objekta na lokalitetu Studena Česma″ (arheološko područje),
  • ″Pruščakova (Hasana Kjafije) džamija u Pruscu″ (graditeljska cjelina),
  • ″Sahat-kula″ (historijski spomenik),
  • ″Stari grad Prusac″ (historijsko područje).

Ostaci starog grada Prusca

Privreda

Raskrsnica u Donjem Vakufu

Donji Vakuf je prije 1992. godine imao razvijenu drvnu industriju “Janj”, tvornicu montažnih kuća, tvornicu gipsa i gipsceluloznih ploča, rudnike gipsa i kamena, metalni pogon, visokogradnju i niz drugih manjih preduzeća.

Za vrijeme agresije 1992.-1995. mnogo privrednih i ekonomsko važnih objekata je bilo djelimično uništeno ili opljačkano. Problem grada i općine je visoki stepen nezaposlenosti, posebno među mladom populacijom.

Obrazovanje

U gradu se nalaze gimnazija, mješovita srednja škola, te tri osnovne škole. Grad ima bogatu biblioteku, kulturno-umjetničko društvo i književni klub ‘ART’.

Zanimljivosti

U okolini Donjeg Vakufa postoji 16 nekropola stećaka, ostaci gotičke bazilike u Oborcima, turbe Torlak Alije u Torlakovcu, a najveći broj kulturno-historijskih spomenika iz rimskog i osmanlijskog perioda nalazi se u Pruscu (4 km od Donjeg Vakufa): tvrđava tj. stari grad koju su započeli Mlečani, a završile Osmanlije, sahat-kula, turbe Hasan Kjafi efendije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz-dedina stijena Ajvatovica u narodu poznata kao mala kjaba, jer predstavlja najveće dovište muslimana u Evropi, a ujedno i najveće tradicionalno okupljalište Bošnjaka.

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

 

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

 

Ako posjedujete još informacija, molimo vas da nam napišete u komentaru. Ako posjedujete vrijedne fotografije, pošaljite nam na mail: bosnjackidnk@gmail.com

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

REKLAME
Test
Test