Godijevo kod Bijelog Polja

Džamija u Godijevu

Godijevo je naselje u opštini Bijelo Polje u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 636 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 745 stanovnika).

Postoji više legendi o nastanku naziva ovog sela. Jedna od njih je da je to nešto lijepo, zdravo, rodno. Druga, vjerodostojnija legenda, koja govori o nastanku naziva ovog sela je da potiče od riječi GOD – što znači prijatno/godi.

Geografija:

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Etnički sastav stanovništva

Ovo selo uglavnom je naseljeno Bošnjacima, a prisutno je i nekoliko porodica srpske i crnogorske nacionalnosti koji od vajkada žive u savršenom skladu sa bošnjačkim stanovništvom.

Bošnjaci60695.27%
Crnogorci81.25%
nepoznato223.45%

Prema popisu stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori od strane Zavoda za statistiku Crne Gore iz 2011.god. u Godijevu ima 482 stanovnika i 141 domaćinstvo. U potrazi za egzistencijom i boljim uslovima za život, primijećeno je opadanje broja stanovnika u ovom selu. Na primjer, prema popisu iz 1991.god. u selu je bilo 745 stanovnika, a 2003.god. 636 stanovnika.
Stanovništvo je uglavnom odselilo u Podgoricu i zemlje zapadne Evrope.

Ovo selo krase zaseoci, koji imaju karakterističnu priču ponaosob. Na ovom području među prvima je došao Hajdar-paša Selim 1689.god. imao je svoje sluge. Jednom je dao Preselice, drugom je dao Cekule i trećem Mahalu. U Mahali se nalaze porodice Muradbašića, dobili su naziv po Murat paši. Takođe, je imala porodica Živkovića koja je odselila. U Cekulama se nalaze porodice Hodžića, dobili su naziv po jednome hodži. U Preselicama žive porodice Sijarića. Imali su svoje čivčije i sijare (janjičarski odred) i po tome je ovo pleme dobilo naziv. Pored navedenih postoje i sledeći zaseoci u ovom selu – Bošnjane u kojem žive porodice Kijameta. Kijameti su starosjedioci i primili su Islam.

Dukovići u kojem žive porodice Pepeljaka. Prvi stari Pepeljak bio je iz Kradenika. On je u nekoj svađi bacio pepeo u oči protivniku i pobijedio ga je. Po tome je ovo pleme dobilo naziv. U ovom zaseoku imala je i porodica Drobnjaka koja je odselila. Rudnice u kojem žive porodice Musića. Musići vode porijeklo od Musića iz Plava. Oni su doseljenici. Hrvatke u kojem žive porodice Taruha i Zvrka. Oni predstavljaju staro bratstvo koje je u selu od davnina.
Ćućići u kojem žive porodice Kijameta – živjela je i porodica Protić koja je odselila.
Ladniće u kojem žive porodice Hodžića, Ćeranića i Softića.
Kozjača, Grka i Košare su tri velika brda između kojih leži ovo selo.
Iz ovog sela potiču mnoge poznate ličnosti: Rizo Sijarić je bio doktror bioloških nauka i poginuo za vrijeme rata u Sarajevu, Redžep Kijametović bio je prosvjetni inspektor, Rešad Sijarić poslanik u Skupštini Crne Gore pisci – Sadrija Sijarić, Safet Sijarić, Ragip Sijarić, Ćamil Sijarić i Kemal Musić.

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

U selu postoje dvije kafane, tri prodavnice, ambulanta, džamija i gasalhana u izgradnji.
Ranije stanovništvo se bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Mali broj ljudi je radio u fabrikama u Bijelom Polju i raznim preduzećima širom Crne Gore.

Takođe, ranije u ovom selu su bile višebrojne porodice u odnosu na danas. Žene su rađale djecu kod kuće . U selu nije postojala žena koja se time bavila, tj. babica. Starija žena u selu bi dolazila porodiljama da pomogne i djetetu da odsječe pupak.
Ono što je vrlo interesantno za žene sa ovog područja jeste, da su do završetka rata 1945.god. nosile šamije i crne čaršafe pod pečom. Poslije rata, zavladalo je doba komunizma i samim tim ovaj način odijevanja žena počeo je da se zanemaruje.

Obrazovanje:

Za vrijeme Turske dominacije nije bilo škole u ovom selu. Obrazovanje se odvijalo u mektebu. Prvo opismenjavanje je bilo na arapskom jeziku. Nastavu su izvodile imami. Prva škola se osnovala 1923.god. i radila je u prostorijama nekadašnjeg mekteba. Prvi učitelj je bio Milisav Došljak iz okoline Berana. Nakon godinu dana od strane Ministarstva prosvjete imenovan je učitelj Vučeta Piper i on je radio do 1941.god. Za vrijeme rata škola nije radila. Nakon završetka rata, u februaru / martu 1945.god. otvorena je prva poslijeratna škola u Ćućićima u kući Azema Kijameta. Prvi poslijeratni učitelji bili su Zika Čoković i Džemo Kajević. Nakon dvije godine, škola je premještena u zaseok Ćućići u kući Šabana Kijameta.

U selu Sipanje postojao je Mjesni narodni odbor koji se premjestio u grad. Prostorije nekadašnjeg Mjesnog odbora opremljene su 1952. god. i u njemu su postojale tri osmogodišnje škole sa šest Područnih odjeljenja i to: Đalovići, Negobratina, Crhalj, Goduša, Godijevo i Ličine).

Panorama sela Godijevo

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat, radiopetnjica.me

 

Ako posjedujete još informacija, molimo vas da nam napišete u komentaru. Ako posjedujete vrijedne fotografije, pošaljite nam na mail: bosnjackidnk@gmail.com

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

REKLAME
Test
Test