Vlasenica (općina)

Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Geografija:

Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje sa ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Vlasenica je dobila ime po travi “Vlasulji” koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom “Birač”, oko 1463. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U poznatom pogonu i iseljavanju muslimana iz Užica 1862. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 – 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmera.

Posljednji ratni događaji, genocid 1992-1995 i agresija na BiH ostavio je dubok trag na ovaj grad. U Vlasenici je protjerano 98 % Bošnjaka, dok je 10 % poubijano, i 6 % pritvoreno u koncentracioni logor “Sušica”, nestali su odvedeni na Debelo brdo, i Batkoviće odakle se nikad nisu vratili.[potreban citat] Od tada se ekonomija grada nikad nije popravila, mada se kultura kao i stari građani Vlasenice polahko vraćaju.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Sastav stanovništva – općina Vlasenica
2013.1991.1981.1971.
Osoba11 467 (100,0%)17 761 (100,0%)30 498 (100,0%)26 623 (100,0%)
Srbi7 589 (66,18%)6 311 (35,53%)13 531 (44,37%)13 431 (50,45%)
Bošnjaci3 763 (32,82%)1 10 897 (61,35%)1 15 337 (50,29%)1 12 881 (48,38%)
Ostali84 (0,733%)249 (1,402%)131 (0,430%)151 (0,567%)
Hrvati31 (0,270%)32 (0,180%)44 (0,144%)42 (0,158%)
Jugoslaveni272 (1,531%)978 (3,207%)17 (0,064%)
Romi352 (1,154%)53 (0,199%)
Crnogorci81 (0,266%)28 (0,105%)
Albanci33 (0,108%)14 (0,053%)
Mađari5 (0,016%)1 (0,004%)
Slovenci4 (0,013%)3 (0,011%)
Makedonci2 (0,007%)2 (0,008%)

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Sport

U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija – od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva – Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. godine učestvovala u 33 planinarska pohoda.

Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. godine na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo „Jadar“. Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. godine u hotelu “Panorama” u Vlasenici. Iste godine SRD „Lipljen“ sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.

Kultura i prevreda

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

The maximum upload file size: 2 MB. You can upload: image, audio, video, document. Links to YouTube, Facebook, Twitter and other services inserted in the comment text will be automatically embedded.

Translate »