Cazin (grad)

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Tržačkih Raštela prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 353,6 km2 u kojoj prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2013. godine živi 69.411 stanovnika, teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice sa 54 naseljenih mjesta. Gustoća naseljenosti iznosi 194,97 stanovnika na 1 km2. Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97,56% Bošnjaka, 1,21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 180 stanovnika po km2.

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

Od 2017. godine Cazin ima status službenog grada Bosne i Hercegovine. Tako je postao prvi službeni grad u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije sjedište kantona.

Geografija:

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Područje Cazina bilo je naseljeno još u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz prethistorijskog doba.

Na teritoriji općine Cazin nalazi se nekoliko srednjovjekovnih starih gradova koji se nalaze na spisku nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Cazinu, a to su Stari grad Cazin, Stari grad Ostrožac, Kula Bila Stina, Kula Radetina.

Krajem 1942. godine, po riječima živih aktera tih događaja, Tito je odlučio „skinuti“ masku i pokazati svoje pravo lice, otkriti identitet, uvidjevši koliko to zapravo interesuje svjetsku javnost. Prema mnogim historijskim izvorima, to se desilo u Cazinu. Tito je došao u Cazin u sklopu posjete tek oslobođenoj tzv. „Bihaćkoj republici“. Sastao se s jednim od najvećih partizanskih boraca i narodnim herojem, Nurijom Pozdercem. Tom prilikom održao je govor na mjestu gdje i danas stoji spomenik, te otkrio da je njegovo ime Josip Broz i da je školovani metalac, rođen u Hrvatskoj. Stari grad Ostrožac bio je sjedište vrhovnog štaba NOR-a, u kojem je boravio i sam Tito, sve do pada Bihaćke republike.

Cazin, kao i cijela njegova šira okolina (Bosanska krajina) obiluju najblaže rečeno, u odnosu recimo na centralnu Bosnu, jako neobičnim reljefnim nazivima (rijeke i potoci, brda i dolovi, sela i zaseoci, gradovi i njihovi dijelovi u prostoru).

Dan općine je 6. august koji se obilježava povodom dana spajanja jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine sa Vojskom Republike Hrvatske u Tržačkim Raštelima na dan 6. august 1995. godine. Povodom dana Općine dodjeljuju se općinska priznanja što se uređuje odlukom Općinskog vijeća.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Sastav stanovništva – općina Cazin
2013. 1991. 1981. 1971. 1961.
Osoba 66 149 (100,0%) 63 409 (100,0%) 57 110 (100,0%) 45 468 (100,0%) 34 672 (100,0%)
Bošnjaci 63 463 (95,94%) 61 693 (97,29%) 55 401 (97,01%) 43 880 (96,51%) 29 585 (85,33%)
Ostali 2 337 (3,533%) 369 (0,582%) 116 (0,203%) 127 (0,279%) 45 (0,130%)
Hrvati 320 (0,484%) 139 (0,219%) 122 (0,214%) 175 (0,385%) 365 (1,053%)
Srbi 29 (0,044%) 778 (1,227%) 826 (1,446%) 1 196 (2,630%) 2 552 (7,360%)
Jugoslaveni 430 (0,678%) 575 (1,007%) 51 (0,112%) 2 067 (5,962%)
Crnogorci 22 (0,039%) 8 (0,018%) 7 (0,020%)
Albanci 21 (0,037%) 8 (0,018%) 3 (0,009%)
Slovenci 17 (0,030%) 16 (0,035%) 34 (0,098%)
Mađari 7 (0,012%) 2 (0,004%) 8 (0,023%)
Makedonci 3 (0,005%) 4 (0,009%) 5 (0,014%)
Romi 1 (0,002%) 1 (0,003%)

 

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Cazin se nalaze sljedeći spomenici:

  • “Kajtazovića nišani”, – Donja Lučka (grobljanska cjelina),
  • “Kula Radetina sa prirodnim naslijeđem” (pirodno graditeljska cjelina),
  • “Kuća Ibre Alagića” (historijska građevina),
  • “Kuća Nurije Pozderca” – Kuća porodice Pozderac (historijska građevina),
  • “Stari grad Bijela Stijena” (graditeljska cjelina),
  • “Stari grad Cazin sa džamijom” (graditeljska cjelina),
  • “Stari grad Ostrožac” (graditeljska cjelina).

Ekonomija

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je trenutno najveći proizvođač mlijeka u BiH, gledano po općinama. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete “Agrokomerca” kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne štete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Veliki dio ulaganja koji je primjetan u zadnje vrijeme u ovoj općini je rezultat slijevanja svježeg kapitala iz zemalja zapadne Evrope, u kojima se nalazi mnoštvo radnika sa ovog područja.

Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mnoštvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao što su proizvodnja namještaja, madraca, stolarije, betonskih blokova…

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvata više od 50% ukupne ekonomije Cazina.

Mineralni resursi

Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km2 otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona. Osim lokaliteta “Džehveruša” sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin. Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara. Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini odnosno “Sedri” u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Prezentaciju turizma vrše turističke zajednice, međutim općina Cazin nije osnovala turističku zajednicu prije rata niti poslije, te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turističkoj klijenteli. U Cazinu postoji samo jedna turistička agencija i onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje može. Pored svega važno je napomenuti i čestu izmjenu propisa koji reguliraju financiranje turističke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad “Ostrožac” kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić…

Kula u naselju Ostrožac

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

 

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

 

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat

 

Ako posjedujete još informacija, molimo vas da nam napišete u komentaru. Ako posjedujete vrijedne fotografije, pošaljite nam na mail: bosnjackidnk@gmail.com

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

REKLAME
Test
Test