Ostrožac kod Cazina

Ostrožac je naseljeno mjesto u općini Cazin, Bosna i Hercegovina.

Geografija:

Ako imate informacija o reljefu, šumama, rijekama, klimi, imenima podrucija, cesmi, potoka, livada, brda i drugim geografskim elementima sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Historija:

Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i turski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.

Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716; Omeraga 1730). Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim. Tu je 1833. bilo 28 topova. Od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević. Mehmed-beg Beširević je tvrđavu 1902. prodao bihaćkom sreskom načelniku Lotharu von Berksu (austrijski grof, loza Habsburg) koji ga je restaurirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostrožac je jedno vrijeme bio sjedište vrhovnog štaba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvorištu utvrde je djelovala kolonija skulptura Ostrošca.

Ako imate informacija o historiji sela, pošaljite nam ispod u komentaru.

Stanovništvo:

Sastav stanovništva – naselje Ostrožac
20131991198119711961
Osoba2 126 (100,0%)1 803 (100,0%)1 755 (100,0%)1 426 (100,0%)1 018 (100,0%)
Bošnjaci1 783 (98,89%)1 732 (98,69%)1 400 (98,18%) 963 (94,60%)
Jugoslaveni10 (0,555%)14 (0,798%)3 (0,295%)

Ako imate informacija o broju stanovnika i prezimenima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Kultura i prevreda

Ostrožac (tvrđava)

Tvrđava Ostrožac je dvorac koji se nalazi u naselju Ostrožac, općina Cazin, Bosna i Hercegovina. Dvorac datira iz 16. vijeka kada su Osmanlije osnovali osmanlijsku pokrajinu Bosnu. Mali dodatak je urađen u dvorac između 1900. i 1906. godine za nepotvrđene članove habsburške porodice.

Vlasništvo zamka je još predmet rasprave, ali građani Cazina i Ostrošca imaju dozvolu za korištenje zamka za lokalne koncerte i zabavu. Zamak se polahko popravlja i postoje priče da je bio prodat od strane vlade privatnom vlasniku.

Od 8. novembra 2013. tvrđava Ostrožac nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Stari grad Ostrožac

Ukoliko biste u regionalnim, pa i širim geografskim okvirima, potražili kulturno-historijska blaga i znamenitosti koji u svom bitku nose epitete ‘poseban’ i ‘drugačiji’, Stari grad Ostrožac u Cazinu vjerovatno bi bio na samom vrhu takve liste. Grad kojim su kroz historiju hodili hrvatski plemići i knezovi, age, kapetani i begovi, grofovi, vitezovi i aristokrate, pjesnici, umjetnici, pa i sam Tito, predstavljao je kontinuitet života kroz različite vremenske epohe, čiji tragovi se i danas jasno vide.Grad Ostrožac podignut je na uzvisini iznad krajiške krasotice – rijeke Une, jer ono posebno, čini se, i ne zaslužuje ništa drugo, već samo – posebno. Njegova tvrđava, velikih dimenzija, predstavlja unikatnu sintezu različitih arhitektonskih stilova, koja i dan-danas mnoge prolaznike ostavlja bez teksta.

Tražeći sagovornika koji bi nam mogao prenijeti sukus svega onog što je Ostrožac u svojoj historijskoj genezi predstavljao, vjerovatno nismo mogli pronaći kompetentniju i relevantniju osobu od Bahrudina Beširevića, historičara, profesora, ali i direktnog potomka begovske porodice Beširevića, koja je utvrdom u Ostrošcu vladala punih 300 godina.

Srednjovjekovni period: Gradom vladaju knezovi Blagajski Babonići

Na početku razgovora, Beširević nam priča da je, prema ljetopiscu Ivanu Tomaševiću, utvrda Ostrožac postojala još 405. godine prije nove ere i zvala se “Orisio” ili “Hostrosach”, no, kako ističe, radi se o nepotvrđenim podacima.

Stari grad Ostrožac, u današnjem obliku i dimenzijama, sazdan je u četiri vremenske epohe. Najstariji dio, promjera 45-50 metara, porijeklo vuče iz 13. stoljeća, ili preciznije 1286. godine, kada se u historijskim izvorima po prvi put spominje grad Ostrožac, i to kao posjed knezova Blagajskih Babonića.

“Riječ je o hrvatskoj plemićkoj porodici koja je u tom periodu vladala utvrdom, budući da lijeva obala Une u tom periodu nije potpadala pod granice srednjovjekovne Bosne. Oni su odavde upravljali cijelim područjem onog što danas nazivamo Cazinska krajina. Način gradnje tvrđave iz tog perioda odaje upravo taj srednjovjekovni karakter i duh tog vremena”, kaže Beširević.

Osmanski period: Gradom vlada begovska porodica Beširević

Osmanlije su bezuspješno Ostrožac opsjedali 1538. i 1543. godine. Nešto kasnije, tačnije 1577. godine, utvrdu zauzima Ferhat-paša Sokolović, da bi je iste godine vratio general Khevenhüller. Dvije godine kasnije, tačnije 1579., tvrđava i definitivno prelazi u osmanske ruke, nakon čega nastupa višestoljetno upravljanje Ostrošcem i tvrđavom od strane Osmanlija.

Kada je riječ o utvrđenju, ono se od prvobitnog jezgra širilo prema zapadu, zauzimajući svojim oborima cijelu površinu ravni, opasujući je bedemima i kulama. Izdužen oblik utvrde, prateći teren, postao je posve nepravilan. Dužina utvrđenja iznosi oko 185 metara, a širina varira od 30 do 80 metara. Na južnom dijelu grada, sagrađen je “konak” – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića.

Upravo je begovska porodica Beširevića, čiji je direktni potomak i naš sagovornik, skoro tri stoljeća upravljala ovom utvrdom.

“Niko u Bosanskom ejaletu nije imao te privilegije. A zbog čega su baš oni dobili pravo da upravljaju ovom tvrđavom po nasljednom pravu? Upravo zbog činjenice da je Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog carstva prema Habsburškoj monarhiji, posebice nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada grad posebno dobija na značaju u smislu broja vojnika i odbrambenih snaga. U jednom periodu imao je čak 1.100 vojnika. Dakle, samo im je bilo rečeno: ‘Evo vam sve, samo branite granice države!'”, pojašnjava Beširević.

Grof Lothar von Berks kupuje i renovira tvrđavu

Porodica Beširević je, zbog tako dugog gospodarenja Ostrošcem, dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu. Po toj osnovi je Mehmedbeg Beširević ostrožački grad prodao grofu Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.

Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno sa porodicom, nastanio 1902. godine.

Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike – portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici sa lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.

“Dvorac je zapravo napravljen od miraza Lotharove žene Isabelle von Berks. Ona je bila prava aristokratska žena, sa prefinjenim ukusom za ljepotom i umjetnošću. Nju je fascinirala ljepota Une i ovi prekrasni pejzaži i predjeli. Lothar je, pak, bio pravi vojnik i čovjek čvrstog karaktera. Zbog toga je Isabelle ostala u jako lijepom sjećanju ovdašnjem stanovništvu, dok to nije bio slučaj sa Lotharom”, priča nam Beširević.

On napominje da i dan-danas postoje tendencije daljnjih rođaka Lothara von Berksa za povratak dvorca u vlasništvo porodice Berksovih. Prije nekoliko godina čak se vodio i postupak pred Općinskim sudom u Cazinu, kojeg su Berksovi izgubili.

U dvorcu boravi Tito, sjedište je NOR-a, a tragove ostavljaju i skulptori

Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.

U periodu Drugog svjetskog rata, tj. za vrijeme Bihaćke Republike, Ostrožac je jedno vrijeme bio i sjedište Vrhovnog štaba NOR-a, a u njemu je, od decembra 1942 do januara 1943. boravio čak i Josip Broz Tito. Pored toga, u tom periodu na dvorcu se nalazio i veliki pjesnik Vladimir Nazor, gdje je i napisao svoje čuveno djelo “S partizanima”.

Posljednje historijsko poglavlje stare utvrde i dvorca Ostrožac, nakon Babonića, Osmanlija i Berksovih, počelo je 1969. godine, kada je na inicijativu Republičkog fonda za unaprjeđenje kulturnih djelatnosti osnovana Kolonija skulptora “Ostrožac”. U tom periodu među zidinama grada Ostrošca nastalo je na stotine skulptura koje su ostavili čuveni klesari iz cijelog svijeta, a mnogi autori nazivaju je ‘galerijom pod vedrim nebom’.

Zidine tvrđave i dalje čuvaju neotkrivene tajne

Savremenici svakog od pobrojanih historijskih perioda utkali su dio sebe u Ostrožačke zidine, i to ono najljepše što su znali i umijeli, pa bi takva neprocjenjiva blaga trebalo samo sačuvati.

Ipak, kao i sve druge historijske građevine širom naše zemlje, i Stari grad Ostrožac danas nagriza neumoljiva sila prirode i zub vremena. Njegovi pojedini dijelovi nalaze se u priličnom lošem stanju, no ozbiljniji građevinski zahvati i renoviranja, koji bi zasigurno trebali biti u milionskim ciframa, nadmašuju finansijske mogućnosti jedne općine, poput Cazina, u čijoj se nadležnosti Stari grad nalazi.

Njegova tvrđava je spomenik kulture koji po svojoj vrijednosti i značaju, neupitno, nadilazi granice lokalnog nivoa i kao takvu bi je trebalo i posmatrati, a u konačnici i brigu voditi. Grad je neprocjenjivo blago države Bosne i Hercegovine i dat je ‘u amanet’ svima nama.

“Ova tvrđava i danas živi, čak i bez velike medijske promocije i marketinga. Dovoljno ju je samo vidjeti i niko neće proći, a da tu ne svrati”, govori na kraju našeg razgovora Bahrudin Beširević.

Bitno je još naglasiti da na ovom prostoru nikada nisu vršena detaljna arheološka istraživanja i ozbiljne studije, kako bi se demistificirali svi historijski navodi, tekstovi, pa i mitovi, posebice vezani za period prije srednjeg vijeka, tako da Ostrožac i dalje krije svoje tajne i mističnosti.

Ako imate informacija o broju privredi naselja ili kulturnim dobrima, pošaljite nam ispod u komentaru.

Putem pretrage možete provjeriti ko se sve testirao iz ovog naselja: BAZA

Izvori: Wikipedia, Poreklo, Bošnjacki DNK projekat, klix.ba

 

Ako posjedujete još informacija, molimo vas da nam napišete u komentaru. Ako posjedujete vrijedne fotografije, pošaljite nam na mail: bosnjackidnk@gmail.com

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

REKLAME
Test
Test